Danas slavimo obljetnicu Posvete Lateranske bazilike koju je u Rimu izgradio rimski car Konstantin Veliki u IV. stoljeću. To je onaj rimski car koji je 313. godine izdao čuveni Milanski edikt, proglas, po kojemu su kršćani mogli slobodno ispovijedati svoju vjeru u Isusa Krista. Prije ovoga kršćanstvo je bilo zabranjeno.

Ova je crkva prva posvećena crkva u kršćanskom svijetu, a bila je posvećena božanskom Spasitelju, a od 10. stoljeća bazilika nosi i dodatno ime sv. Ivana Krstitelja. – I što je najvažnije, ova je bazilika od dana posvete sjedište rimskog biskupa, tj. Pape. Više od deset stoljeća sjedište Crkve je bilo u Lateranu, a tek se u 15. stoljeću preselilo u Vatikan. U ovoj bazilici održano je 5 važnih općih crkvenih sabora. – Posveta Lateranske bazilike 9. studenoga 324. godine značila je izlazak Crkve iz katakomba na svjetlost i na slobodu. Koliko je ovaj događaj bio važan, govori nam i natpis na pročelju ove veličanstvene bazilike na latinskom jeziku: „Mater et caput omnium ecclesiarum Urbis et orbis“- što znači da je ova crkva „Majka i glava svih crkava grada Rima i svijeta." Mi se nedjeljom okupljamo u crkvi; ovo je zgrada, građevna. I to nam treba! Treba nam mjesto gdje ćemo se sastajati, gdje ćemo zajedno slaviti otajstva naše vjere.

Hram, u svim kulturama, predstavlja središte koje spaja zemlju i nebo. Hram je središte prostora i vremena. Kakav god bio, dobar ili izopačen, oslobađajući ili zarobljavajući, čovjek ne može postojati bez svojega hrama. Hram je simbol one stvarnosti koja daje smisao njegovu življenju, njegovoj sreći. On je mjesto slavlja, radosti i zajedništva.


Središnju svetu misu u 11 sati u župnoj crkvi predvodio je i propovijedao mons.mr.Tomislav Šporčić, generalni vikar, dekan i župnik.