ŽUPA PRESVETOG TROJSTVA
Početna
O župi
Otočki dekanat
O nama
Kontakt
Gačanski park
Samostan
Križni put
Vijesti
Župni oglasi
Svečanosti
Svetkovine
Sprovodni obredi za vlč. Nikolu Komušanca
a1
Krasno,- U velebitskom mjestu Krasno Polje, u kojem je i marijansko svetište Gospićko-senjske biskupije Gospe Krasnarske, u utorak 2. lipnja pokopan je dugogodišnji i gotovo legendarni krasnarski župnik Nikola Komušanac, koji je nakon višegodišnje teške bolesti preminuo 31. svibnja.

U župnoj crkvi Sv. Ante slavljena je u 15 sati misa zadušnica, koju je uz biskupa domaćina Milu Bogovića predvodio riječki nadbiskup Ivan Devčić koji je rođen u toj župi, a u koncelebraciji je bilo 60-ak svećenika iz cijele metropolije te mnoštvo svijeta iz cijele Hrvatske.

U prigodnoj homiliji, uz razlaganje otajstva smrti i uskrsnuća Gospodinova, koje je temelj naše vjere, biskup Bogović osvrnuo se i na osebujan životni put pokojnoga krasnarskog župnika Nikolu, koji je život bio povezivanje pastoralnog i poduzetničkog rada, u čemu su mu kao nadahnuće bili uzori kapucin fra Ante Tomičić i nadbiskup Josip Pavlišić.
a2
Na kraju mise od pok. Nikole Komušanca oprostio se i nadbiskup Devčić, osvrnuvši se također na neke momente iz života toga vrijednog svećenika, koji je svojim 25-ogodišnjim radom ostavio duboke tragove u župama Krasno i Kuterevo.

Potom se od pokojnoga župnika oprostio predstavnik župljana Vladimir Tomaić, koji je jedva susprežući suze zahvalio vlč. Nikoli za mnoga dobra koja je učinio za župu i svetište.
a4
Na kraju je rodbini, župljanima Kutereva i Krasna, prijateljima i znancima pok. Nikole uime svećenika Gospićko-senjske biskupije izrazio sućut generalni vikar mons. Tomislav Šporčić, župnik i dekan otočki, te je iznio kratak životopis pokojnoga svećenika i začasnog kanonika Nikole Komušanca. Pokojni preč. Nikola Komušanac rođen je 26. veljače 1956. u mjestu Vrela, župa Sivša u BiH. Osmogodišnju školu završio je u mjestu Kalošević, a srednju u Tešnju. Teologiju je studirao u Rijeci od 1982., a za svećenika tadašnje Riječko-senjske biskupije zaređen je 29. lipnja 1988. u Rijeci. Kao mladomisnik bio je jednu godinu župni vikar u Veprincu, a zatim je 1989. imenovan župnikom i čuvarom svetišta na Krasnu, gdje ostaje sve do smrti. Upravljao je i župom Majke Božje Karmelske u Kuterevu, a 2011. bio je imenovan otočkim dekanom. Zbog teško narušenog zdravlja razriješen je svih dužnosti da bi se mogao posvetiti svome zdravstvenom stanju koliko je to bilo moguće. Prošle godine imenovan je začasnim kanonikom Katedralnog kaptola Sv. Marije u Senju, a te godine je i umirovljen.

"Opraštamo se danas od dugogodišnjeg kolege – subrata svećenika i prijatelja, župnika Majke Božje Karmelske u Kuterevu i Sv. Antuna u Krasnu, radnika na njivi Gospodnjoj u ovim našim, gledajući terenski teškim župama i dosta teškom kraju, s oštrom klimom i međusobnom udaljenošću. No on je te župe zajedno sa krasnarskim svetištem uspješno povezivao s biskupima i svećenicima ter Božjim narodom najprije na razini bivše Riječke nadbiskupije, a onda a po osnutku ovdašnje biskupije Gospićko-senjske s ovdašnjim ljudima i Crkvom. Činio je to samim time što je često odlazio u susjedne župe, neizostavno na redovite svećeničke susrete - sastanke, seminare, tečajeve i ostale. Često je sudjelovao na duhovnim vježbama s raznim svećeničkim i drugim grupama kao upravitelj Krasnarskog svetišta kao domaćin. Često je odlazio u susjedni Senj i Otočac, ali također u Rijeku i Zagreb. Češće je odlazio i preko državne granice. Uspostavljao je veze s raznim ljudima i svuda na svoj način popularizirao Krasnarsko svetište i ovaj kraj. S druge strane, bio je vjerni čuvar toga Svetišta ter je nastojao dočekati svaku grupu izletnika i hodočasnika, ne štedeći vrijeme, žrtvu i svakovrsnu uslužnost. Mnoge je počastio i pogostio. Okušao se i kao menadžer i bez obzira na uspješnost nije se bojao izazova koji su često bili i jači od njega samoga. S malim mogućnostima vršio je dosta široki obim poslova, često povezujući i ono što u našem svećeničkom životu teško ide zajedno", rekao je mons. Šporčić ter dodao kako je pok. vlč. Komušanac sa svojim kolegama svećenicima bio uvijek jednostavan i ponizan, ugodan i poželjan u društvu. "Rado je pomagao i satima bio na raspolaganju za ispovijedanje vjernika, bilo u svojim župama i svetištu, bilo u susjednima u raznim zgodama. Također, nije zazirao od pomoći drugih koji su mu bili potrebni, posebno u većim slavljima u svetištu. No ono što nas je sve zadivilo jest primjer strpljivosti i predanja u Božju volju u njegovoj teškoj bolesti. Iz neke zadivljujuće blizine i spremnosti govorio je o smrti, ali i o spremnosti da i dalje trpi gdje god bi to mogao", zaključio je mons Šporčić svoj govor, dodavši molitveni zagovor Gospe Krasnarske u Krasnu i Gospe Karmelske u Kuterevu.
a3
Nakon mise četvorica svećenika iznijela su lijes iz crkve i pogrebna je povorka – svećenika, 20-ak časnih sestara i mnoštva ljudi – uz pjevanje psalama krenula prema obližnjem mjesnom groblju. Nakon svih sprovodnih molitava svećenici su s narodom otpjevali "Kraljice neba raduj se, aleluja!" a potom je rodbina pripremila domjenak za svećenike i časne sestre u hotelu kod svetišta Gospe Krasnarske.
a5

IKA
Foto:www.slunj-crkva.hr
Brojač posjete:
30422
Župa Presvetog Trojstva Otočac © 2016