ŽUPA PRESVETOG TROJSTVA
Početna
O župi
Otočki dekanat
O nama
Kontakt
Gačanski park
Samostan
Križni put
Vijesti
Župni oglasi
Svečanosti
Svetkovine
Dobročinitelji
Uvodna besjeda biskupa Bogovića o Gačanskom parku hrvatske memorije
b1
OTOČAC – U proslavi blagdana sv. Fabijana i Sebastijana u Otočcu, Gačanski park hrvatske memorije blagoslovio je dr. Ivan Devčić, riječki nadbiskup i metropolita. Evo što je u prigodnoj besjedi prije samog blagoslova kazao dr. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup:

„U sklopu Fabijanova i Dana grada Otočca, kada je crkvena i građanska proslava, blagoslovit ćemo ovaj Gačanski park hrvatske memorije: 32 kubusa, od kneza Borne do današnjeg Otočca.

Ima i danas mnogo gradova koji svoje početke imaju u crkvenim ustanovama. Tako i naš grad Opatija kraj Rijeke ima svoje korijene u opatiji Sv. Jakova. Ovdje je još u ranom srednjem vijeku nastala benediktinska opatija Sv. Nikole na otočiću koji čini tok Gacke i njezini rukavci. Opatije su bile molitvene, ali i radne organizacije, koje su okupljale oko sebe ljude, učile ih moliti i raditi i davale im posla. Je li takva redovnička zajednica postojala kada se ovdje u vrijeme kneza Borne, vođe Gačana, rađala hrvatska država, teško je tvrditi, ali imamo pravo to pretpostavljati, jer u ono vrijeme nije ni mogla funkcionirati jača državna ustanova bez potpore Crkve, pogotovo monaštva/redovništva. To je bilo normirano u vrijeme Karla Velikoga, kada se javlja i knez Borna, njegov saveznik, a kao takav mogao je biti samo kršćanin. Uz te predpostavke nije nam teško prihvatiti da se upravo taj tip zapadnog monaštva, benediktince, uz pomoć hrvatskog kralja Zvonimira presađuje odavde, na do tada bizantsko područje na otoku Krku, što je zabilježeno na Bašćanskoj ploči: I biše v ti dni Mikula v Otočci s svetuju Luciju v jedino. Nema sumnje da je opatija Sv. Nikole ovdje postojala, da se stari Otočac razvijao uz tu opatiju i oko nje, te da je opatijska crkva 1460. postala katedrala, središte Otočke biskupije.

c3
U novom vijeku opatiju Sv. Nikole u Donjem gradu naslijedit će u crkvenom smislu crkva Presvetog Trojstva. Uz nju će nastati, u vrijeme otočke kapetanije i poslije pukovnije, sve potrebne i vojne i civilne ustanove – nastalo je novo središte ili Gornji grad, gdje i sada stojimo, gdje je Park od Borne do Otočca.

Prije nego se počelo u "tvrdoj stini" bilježiti povijesni hod od Donjeg do Gornjeg grada, trebalo je otkloniti sumnju gdje su početci Otočca. Tek kada su nam arheološka istraživanja dala moralnu sigurnost da su korijeni opatija Sv. Nikole i naselja oko nje bili doista na otočiću (Otočcu) u Donjem gradu, da ti početci nisu pod temeljima crkve Presvetog Trojstva, ili ovdje ispod naših nogu, mogao se ovaj prostor prekriti ovom vizijom u kamenu o crkvenoj i građanskoj prošlosti ovoga mjesta. Ne bi bilo pametno pokriti prostor bilo čime prije nego se istraži što se prekriva.

Tu viziju Gačanskog parka hrvatske memorije planirala je i organizirala izvođenje Katedra čakavskog sabora na čelu s Milanom Kranjčevićem u tijesnoj suradnji s otočkom župom i župnikom mons. mr. Tomislavom Šporčićem, pod umjetničkim vodstvom Šime Vidulina, uz izdašnu pomoć Grada Otočca i kamenoloma u Pazinu. Istra, koja je u najtežim vremenima za ovaj kraj, primala naše prognanike, pomogla nam je u izgradnji ovoga Parka. Zato je ovdje biskup iz Istre, mons. Ivan Milovan. Na čelu te povorke od 32 ličnosti i događaja nalazi se knez Borna, ali u cijelom srednjem vijeku u pozadini povijesnog razvoja očituje se prisutnost opatije Sv. Nikole, sve do podizanja opatije na razinu biskupije, a utvrde i naselja na razinu grada (civiteta).

U novom vijeku središte crkvenog i građanskog života uspinje se na prostor podalje od vodā rijeke Gacke i njezinih rukavaca, rađa se nova župa posvećena Presvetom Trojstvu. Danas se nalazimo, dakle, na "gornjem" gradu. Uz crkvu su nastale vojne i upravne zgrade - novovjeki grad Otočac. Taj grad doživio je osamostaljenje hrvatske države, koja u Borninom vladanju ima svoje početke. Zato je prikladno upravo ovdje zapisati u kamenu taj hod, ne tek u ploču nego u "kamenu knjigu".

c5
Okupljeni na proslavi mučenika Sv. Fabijana i Sebastijana, zaštitnika Gacke doline, i na slavlju Dana grada Otočca, želimo blagosloviti te stope našega naroda na ovim prostorima u njegovom 12-stoljetnom hodu, od kneza Borne do naših dana. Molim riječkog nadbiskupa i našega metropolita da blagoslovi prijeđeni put, da Božjim blagoslovom usmjeri i učvrsti naše stope, naš hod prema boljoj budućnosti ovoga naroda i kraja.“. ( A. Kaćunko )

c6
Brojač posjete:
313279
Župa Presvetog Trojstva Otočac © 2016