Hodočašće Gospićko-senjske biskupije u zagrebačku prvostolnicu bl. A. Stepincu

Gospićko-senjska biskupija hodočastila je 27, travnja ov.g. u zagrebačku prvostolnicu blaženom Alojziju Stepincu. Na čelu sa svojim biskupom Zdenkom Križićem i biskupom u miru Milom Bogovićem te 23 svećenika te više bogoslova, u Zagreb je hodočastilo blizu 1000 hodočasnika iz svih šest dekanata biskupije. Iz Otočkog dekanata vjernici su hodočastili sa pet autobusa, tri velika i dva manja.

Svečanu euharistiju otvorio je pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško koji je na početku uz pozdrav poručio hodočasnicima iz Gospićko-senjske biskupije: „Hodočašća otvaraju ispravne putove, potiču na promjenu života i stvaraju radost. Zagrebačka prvostolnica kao i Crkva hrvatskih mučenika na Udbini jačaju duhovnost domovine.“ Biskup Križić je na okupljanju uz grob kardinala Stepinca ukazao na dodirne točke dvaju (nad)biskupija. Naime do 1960. godine Senjsko-modruška biskupija bila je u sastavu Zagrebačke nadbiskupije. „Molimo da nam zagovor blaženog kardinala Stepinca pomogne da nam se ne ugasi dar vjere, već da nastavi u nama živjeti. Evanđelje se ne uči čitajući nego živjevši. Uz njegov zagovor stvarajmo našu biskupiju i cijeli božji narod,“ istaknuo je biskup Križić koji je u svojoj homiliji ukazao na teška sudbonosna vremena triju država u kojima je djelovao Stepinac. Za diktature prve Jugoslavije bilo je puno žrtava a ta je država postala tamnica hrvatskog naroda. Nastanku Nezavisne države Hrvatske obradovali su se svi Hrvati, no stvari su krenule loše jer je došlo do žrtava kod drugih naroda. Najjači glas nezadovoljstva dolazi upravo od Stepinca. Komunistička Jugoslavija žestoko se okomila na Crkvu , nastupilo je vrijeme užasa u kome je pobijeno preko 700 svećenika, redovnika i redovnica. Nije tada bilo čovjeka u državi kojeg komunistička vlast nije bila u stanju izvesti pred sud. Stepinac je u sve tri države bio glas vapijućeg u pustinji unatoč raznim i brojnim prijetnjama, dvije je države preživio, no treću nije. Bio je od komunističkih vlasti optužen da se miješao u politiku, no blaženi je Stepinac na nju bio alergičan a svećenicima je zabranjivao političko angažiranje. To ga nije sprječavalo da šuti na nepravdu. Osim toga blaženi A. Stepinac je s kraja 30-tih godina prošlog stoljeća preko euharistijskih štovanja molio za mir u svijetu, u tadašnjem španjolskom građanskom ratu te japanskim osvajanjima Kine, kao i za mir u dušama obitelji. Još je tada shvatio da se obitelj zbog pobačaja, psovki, malog broja djece urušava što dobiva značaj narodnog samoubojstva. Tada je uočio da vjera slabi a zlo raste. U srpnju 1945. u Mariji Bistrici se obraća majkama kojima je sveta dužnost u prenošenju vjere na djecu. U najtežim vremenima za narod i Crkvu, Bog nam je dao najboljeg pastira, koji nas sve i danas nadahnjuje, zaključio je svoju homiliju biskup Križić.

 Zvono Ranogajec / AM

Brojač posjete:
2354264
Župa Presvetog Trojstva Otočac © 2016