U subotu, 1. svibnja 2021. Crkva je slavila blagdan sv.Josipa Radnika. Po prvi puta na ovaj blagdan župa Otočac slavila je ovaj blagdan u kapelici sv. Josipa na groblju u  Dubravi. Upriličili smo ovo slavlje povodom završetka svih potrebnih radova na samoj kapelici. Dugo se radilo na izradi stolarije. A to su vrata i  prozori, klupe, mali ambon i ormar za  liturgijsko ruho. Na samom početku blagoslovili smo najprije novo podignuti ambon ispred mrtvačnice koja je prošle godine izgrađenate i samo groblje ograđeno i uređeno.

Blagoslovili smo izrađene elemente u kapelici  i  na svoj način prezentirali župljanima završene radove i nabavu spomenutih stvari. Na svečanosti je među ostalima prisustvovao otočki gradonačelnik dr. vetr. Stjepan Kostelac i  direktor poduzeća "Gacka" d.o. o. Slaven Prpić. Grad Otočac je sufinancirao trećinu radova na kapelici.

Svečanosti je doprinijela i gđa Milka Drvenikar iz Podravskih Sesveta. Gospođa Milka darovala je čitavi set misnica, plašteva, albi, štola i roketa, oltarnika za kapelicu, a i jučer je posebno poklonila još jednu misnicu. Blagoslovili smo ovo misno ruho i zahvalili gđi Milki.

Pjevanje je predvodio zbor "Trinitas" uz vodstvo Anamarije Jurković i Darija Košćak. Sa župnikom je koncelebrirao i vlč. Jure Ladišić.

Župnik je u homiliji prikazao prisustvo i djelovanje sv. Josipa u Svetoj obitelji, posebno je istaknuo njegov rad kao manuelnog radnika. Ovaj blagdan sv. Josipa Radnika u Crkvu je uveo papa Pio XII. 1955. god. Rad kojim se čovjek bavi tijekom života velika je ljudska i kršćanska vrijednost. Ljudska povijest zapravo započinje radom. Njegov ovozemni život u biti je rad, aktivnost, gibanje, dinamika i rast. Kako se moglo dogoditi da se "vrijednost rada pretvori u svoju suprotnost". Gdje je uzrok takvoj promjeni? U prvom redu zaboravnja se na činjenicu da rad ima svoje religiozno, odnosno kršćansko obilježje i vrijednost. Ne poštuje se "teologija rada" koja u tumačenju "zemaljskih vrednosta" polazi od Objave objašnjavanja postojanja svijeta, čovjeka, njegova života i rada. Biblijsko izvješće govori kako Bog stvara, ali ne dovršava, već "povjerava čovjeku usavršavanje svijeta". Čovjek nastavlja Božje stvaralačko djelo radom i uređenjem svijeta. Rad ne smije zagospodariti čovjek i pretvoriti ga u svoga roba. Ni Bog, koji je sve započeo, nije čovjeka podčinio radu, nego mu je sve stvoreno povjerio da to oplemenjuje i razvija. 

U naše vrijeme, nažalost, osjeća se kriza čovjekova identiteta u odnosu na rad. Ponajprije, vidimo kako nije svakomu omogućeno naravno pravo na rad (posao), pa je time povrijeđeno njegovo dostojanstvo. Stoga, glavna je zadaća svakoga društva omogućiti da svatko radi i da se preko rada ostvaruje. Doda li se tomu porazna činjenica da ima sve više ljudi koji "ne primaju pravednu nagradu " za svoj rad, ili pak postaju socijalni slučajevi jer im poslodavci ne isplaćuju zarađeni dohodak, osjeća se potreba "teologije rada" koja čovjeka vidi kao sustvaratelja. Njemu je naime, Gospodin povjerio da oplemenjuje i razvija stvoreni svijet putem rada kojeg i njega samoga oplemenjuje i usavršava. U središtu takvoga promišljanja je čovjerk koji je radom  usmjeren na Boga od kojega "dolazi svaki dobar dar" i k njemu sve teži. (Jak 1, 17).

Upravljajmo sv. Josipu žarke molitve, neka bdije nad našom zemljom i nad našim obiteljima, kako bi bile i ostale svetištem života i školom ljudskih vrlina.

Tš

Foto: Z.B./ŽO