Otočki dekanat ima površinu od 3.718 km četvornih. Drugi je po veličini u Gospićko-senjskoj biskupiji, odmah iza Gospićkog. Tu prema popisu iz 2001. živi 24.993 stanovnika (treći po brojnosti stanovništva u Biskupiji, iza gospićkog i ogulinskog), tj. 15,4 stanovnika po četvornom km. Biskupijski prosjek je 11,5, a Hrvatski 78,5 stanovnika po četvornom km. Dekanat broji 18 župa u kojima djeluje 7 svećenika. Njihova prosječna starost je 55 godina, što je iznad biskupijskog prosjeka koji iznosi 53 godine. U ovom dekanatu svećenici su na župi prosječno 17,8 godina (biskupijski prosjek je 9,9 godina). Dekan otočkog dekanata je mons.mr.Tomislav Šporčić otočki župnik i generalni vkar Gospićko-senjske biskupije.

DABAR – Sv.Mihovil arkanđel

Nadmorska visina 552 m.
Površina 53,85 km2.
Stanovništvo 207 (2001.).
Domaćinstava 107.

Dabar je naselje na rubu istoimenog polja, 21 km sjeveroistočno od Otočca. Na brijegu Vučjaku su ostaci tvrđave koju narod zove Sokolić; tlocrtno kvadrat s jednom cilindričnom ugaonom kulom. Prvi se put spominje 1499. kao utvrda Frankopana i ostaje krajiško granično uporište sve do izgona Turaka iz Like. God. 1773. već je "posve razvaljeni grad".

Godine 1857. živi ondje 1.904 žitelja. Godine 1939. katolika je 999, a 1974. župa broji 403 katolika. Crkva sv. Mihovila sagrađena je 1730. Župa je ustanovljena 1807. Prije osnutka katoličke župe bila je ondje kapelanija koja je pripadala otočkoj župi. Godine 1802. crkva je restaurirana i dograđen je toranj. Crkva u Domovinskom ratu nije bila izravni cilj neprijateljskih napada, ali je u ratnom vihoru ipak pretrpjela štetu. 2004. podignut toranj s lukovicom, a 2009. završena obnova ponutrice i 3. 10. 2009. posvećen novi oltar.

Dabarski brevijar

U Vatikanskoj knjižnici čuva se Brevijar u dva dijela s dvije signature (Borg. Ilir. 5 i Borg Ilir. 6) koji su pisani u Tribihovićima u Lici, kao što saznajemo iz bilježaka u samim kodeksima. Prva je knjiga napisana 1379., a druga dovršena 1387. Tako na izvješćuje na 217. list drugoga kodeksa pisar Fabijan koji kaže da je on napisao drugi dio, ali ne i prvi. Pisani su kaže Fabijan, u vrijeme kneza Anža, gospodara Krka, Gacke i Senja. Prva knjiga ima 248, a druga 217 listova i pisane su dvostupačno. Dimenzije ima se neznatno razlikuju: prvi ima 31,1x21,8, a drugi 31x22,1 cm, što znači da knjigoveža nije savršeno obavio svoj posao. U obje knjige ima puno ukrasa, ljepši su u prvoj nego u drugoj knjizi.