Ono što je Francuskoj Lourdes, Portugalu Fatima, Poljskoj Čenstohova, to je Hrvatskoj Marija Bistrica – svetište Majke Božje Bistričke stoljećima je mjesto hodočašća milijuna vjernika.

Samo mjesto Marija Bistrica dobila je ime po čudotvornom kipu Blažene Djevice Marije i po potoku Bistrici, a prvi se put spominje 1209. g. Sama župa, tada posvećena sv. Petru i Pavlu prvi je put spomenuta 1334. Od 16. stoljeća povijest župe sve više obilježava čudotvorni kip Majke Božje.

Kip potječe s kraja 15. stoljeća, i svrstava ga se u tzv. «crne Madone» iako je kod restauracije otkriveno da ta tamna boja nije izvorna. Taj kasnogotički, neveliki kip djelo je nepoznatog narodnog majstora, a svoju izražajnu moć crpi iz velikog vjerskog i nacionalnog značenja. Kip Majke Božje s Djetetom najprije se nalazio u kapeli na Vinskom Vrhu, odakle ga je, zbog turske prijetnje, 1545. tadašnji župnik krišom prenio u župnu crkvu. Tu ga je ispod kora zazidao, a tajnu je ponio sa sobom u grob. Tek je 1588. g. kip ponovno pronađen – po predaji je, nakon večernje molitve, neobično svjetlo obasjalo mjesto ispod kora, odakle je sljedeći dan otkopan posve očuvan kip Majke Božje. No, kip je, opet zbog Turaka, 1650. ponovno zazidan iza glavnog oltara župne crkve. Zahvaljujući poticaju zagrebačkog biskupa Borkovića kip je 16. srpnja po drugi put pronađen, a već drugi dan dogodilo se i prvo čudo. Vijesti o čudesnim pronalascima kipa i mnogobrojnim izlječenjima proširile su se i dalje od Zagreba. Kako je štovanje Majke Božje Bistričke sve više raslo, Hrvatski sabor je 1710. odlučio sagraditi zavjetni oltar, a današnja župna crkva građena je između 1879. i 1882. godine. Za vrijeme gradnje, u noći Marijina uznesenja, izbio je požar i uništio cijelu unutrašnjost crkve, osim velikog oltara i čudotvornog kipa Majke Božje. 1934. godine tada biskup koadjutor Alojzije Stepinac pješice je predvodio zavjetno hodočašće vjernika Zagreba, te time dao velik poticaj pučkom štovanju Majke Božje Bistričke, a godinu dana kasnije nadbiskup Antun Bauer okrunio je Marijin kip krunom hrvatskih vladara. Hrvatskim nacionalnim svetištem je Marija Bistrica proglašena 1971. , a od 1987. godine 13. srpnja slavi se svetkovina Majke Božje Bistričke.

Sva ta lutanja i ponovni pronalasci «crne Madone» učvrstili su vjeru ljudi u njenu čudotvornu moć. Brojne ploče- zahvalnice i zavjetni darovi što se nalaze u svetištu svjedoče o Blaženoj Djevici Mariji kao «zdravlju bolesnih, utočištu grešnika,utjesi žalosnih, pomoćnici kršćana». I danas, kao već stoljećima, rijeke hodočasnika dolaze pred taj čudotvorni, crni lik Majke Božje s djetetom Isusom u rukama kako bi molili, pjevali i plakali, tražeći Marijin zagovor i pomoć: Majko Božja Bistrička, moli za nas!