Hrvatski su se hodočasnici danas, 8. studenoga, okupili na grobu sv. Petra da bi zajedno sa svojim pastirima obnovili svoju vjeru i zahvalili papi Benediktu XVI. za njegov prošlogodišnji posjet Hrvatskoj.

Koncelebrianu misu predvodio je zajedno s dvadesetak nadbiskupa i biskupa i oko 200 svećenika na glavnom oltaru bazilike zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a propovijed je održao predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić. "I mi smo, kao što to čine i toliki hodočasnici iz cijeloga svijeta, došli u Rim "vidjeti Petra", vidjeti svetog Petra, prvaka apostola, temelj Crkve, njezinu vidljivu glavu, Kristova Namjesnika u osobi sadašnjega Petrova nasljednika Benedikta XVI. Došli smo u posjet Papi da ga vidimo i čujemo, da nas on ohrabri i blagoslovi. Ovo je naše hodočašće u povodu Godine vjere, tijekom koje želimo obnoviti jasnu svijest o svojoj vjeri, oživjeti je, pročistiti, potvrditi, ispovjediti", rekao je nadbiskup Srakić. Upozorivši kako živimo u posebno konfuznom vremenu i čini nam se da sudjelujemo u kulturalnoj praznini koju sve snažnije popunjava relativizam, u kojem čovjek prestaje tražiti istinu, nadbiskup Srakić rekao je da danas više nego ikada ljudsko biće ima potrebu jednoga uporišta koje će mu dati usmjerenje u sumnjama poteškoćama i izborima što ih postmoderni čovjek postavlja svaki dan. "Za vjernika i svakoga čovjeka dobre volje smjer na tom putu pokazuje učiteljstvo Crkve, tj. papa i biskupi u zajedništvu s njime. Gospodinov Duh osigurava punu potporu onima koji imaju zadaću učvršćivati braću u vjeri", pojasnio je nadbiskup.

"S ovim euharistijskim slavljem na grobu sv. Petra u Bazilici - koja nije samo crkva svih katolika, nego kuća cijeloga svijeta, ukoliko je Rimski Papa priznat općim moralnim autoritetom - želimo posvjedočiti jednu od temeljnih oznaka našeg hrvatskog naroda i njegove nacionalne povijesti, tj. ljubav i odanost Hrvata prema Rimskoj Crkvi, prema Petrovoj Stolici. Ova Rimska Crkva uistinu je naša Majka "u kojoj su se - prema riječima pape Ivana VIII. - preci naši iz najbistrijeg vrela pojili slatkim napitkom nauka", rekao je nadbiskup, poručivši da ovaj pohod Papi i Rimu nije turističko putovanje, nego „prilika da razmotrimo značenje katoličke vjere u našem životu i Crkvi". "Ovim se hodočašćem želimo obogatiti i s njega ponijeti duboke uspomene. Dok s ovim hodočašćem želimo potvrditi i svoju tisućljetnu odanost Crkvi i Kristovom Namjesniku, istodobno, želimo da svjedočanstvo našega vjerničkog života bude što vjerodostojnije. Želimo što dublje ući u otajstvo vjere koju ispovijedamo, slavimo, živimo i molimo, i pitati se koju nam zadaću valja ispuniti, kako u ovoj Godini vjere tako općenito u zadaći nove evangelizacije, koja od nas traži vjeru Petrovu i zauzetost Pavlovu, kako su nam je pokazali i posvjedočili kako naši preci, tako i veliki ljudi našega vremena, blaženi Alojzije Stepinac, mučenik te veliki prijatelj hrvatskoga naroda bl. papa Ivan Pavao II. Zahvalni smo Bogu što s velikom i zahtjevnom zadaćom evangelizacije naš narod ne mora danas krenuti ispočetka, nego što može nastaviti 14-stoljetni navjestiteljski hod, naslanjajući se na živu duhovnu i kulturnu baštinu koja predstavlja snažno korijenje i dragocjeno uporište evangelizacijskim nastojanjima naših mjesnih Crkava i župnih zajednica. No, i naši sve brojniji sugrađani, premda su kršteni, ostaju na rubu crkvenoga života, udaljeni od sakramenata te žeđaju za smislom i dubokim nutarnjim mirom što ga može pružiti samo susret s osobom Isusa Krista. Oni predstavljaju poziv na novu evangelizacija i našeg naroda. I u našoj domovini ona je označena promijenjenim društvenim i kulturnim okolnostima. One traže nove metode i pastoralno-katehetska nastojanja, u kojima se prepoznaje novi zanos osobne vjere nas svećenika, redovnika i redovnica te svih vjernika, obnovljeno iskustvo crkvenog zajedništva, radost bračnog i obiteljskog života te svjedočanstvo kršćanske odgovornosti i optimizma", istaknuo je u homiliji predsjednik HBK.

Nakon mise obavljena je u ime cijelog hrvatskog naroda ispovijest vjere, a potom su mnoge hodočasničke skupine razgledale baziliku, u kojoj su ne samo hrvatski velikani kao što je Ruđer Bošković, već i Dante Alighieri, ostavili svoje tragove o hrvatskoj višestoljetnoj pobožnosti i vjernosti Petrovim nasljednicima. Biskupi su otišli u obližnje veleposlanstvo Republike Hrvatske, gdje ih je uz mali domjenak pozdravio veleposlanik Filip Vučak.
IKA