Rijeka,(IKA) - Prenošenje vjere u povodu 25. obljetnice uvođenja vjeronauka u škole bila je tema ovogodišnjeg teološko-pastoralnog seminara Teologije u Rijeci koji je u velikoj dvorani fakulteta održan 18. rujna.
„Kada se osvrnemo na proteklih 25 godina koliko je vjeronauk prisutan u školama možemo biti zadovoljni s onim što je učinjeno, ali svakako da moramo činiti i nove iskorake. Prenošenje vjere je temeljna zadaća Crkve stoga je potrebno posvetiti joj puno pažnje, analizirati okolnosti u kojima se to događa i pronaći načine kako to činiti", rekao je na početku riječki nadbiskup Ivan Devčić te izrazio radost što su se na seminaru okupili profesori, pastoralci, katehete i vjeroučitelji. Sudjelovali su i biskupi Riječke metropolije, krčki biskup Ivica Petanjak, gospićko-senjski Zdenko Križić te biskup u miru Mile Bogović.

Ugledni predavači iz cijele Hrvatske otvorili su i proučili brojne aspekte povezane s prenošenjem vjere, kao što su pitanje stanja obitelji, župne kateheze i vjeronauka u školi, zatim novog profila župne zajednice te suradnje odgojnih čimbenika, obitelji, škole i Crkve, u prenošenju vjere.

Prvo predavanje pod naslovom „Obitelj, župna kateheza i školski vjeronauk pred izazovom prenošenja vjere u suvremenom svijetu" održao je dr. Nikola Vranješ. Istaknuo je kako novo vrijeme zahtjeva i nove načine prenošenja vere. Kao novi model okupljanja vjernika u župama predložio je „žive vjerničke krugove", tj. okupljanja vjernika oko određene zadaće ili teme. Posebno je istaknuo potrebu okupljanja roditelja djece koja primaju sakramente prve pričesti ili krizme. „Bit  problema je probuditi vjersko iskustvo kod roditelja", rekao je Vranješ.

Predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda dr. Ivica Pažin istaknuo je kako veliki broj djece koji iz godine u godine upisuje katolički vjeronauk u školi dokazuje opravdanost njegova postojanja i kvalitetu djelovanja. „Rijetko koja institucija posvećuje toliko pažnje usavršavanju svojih djelatnika kao što to čini Hrvatska biskupska konferencija s vjeroučiteljima. Taj rad i usavršavanje donosi i rezultate", rekao je Pažin. Dodao je kako je vjeronauk u školi zajednička odgovornost Crkve i države te iznio pozitivne primjere nekih europskih država. Osim katoličkog, u školama u Hrvatskoj prisutan je vjeronauk i drugih vjera, ali s mnogo manjim brojem djece. Ta činjenica otvara mogućnosti za daljnju suradnju među vjerskim zajednicama.

O načinima i važnosti prenošenja vjere u obitelji govorila je dr. Jadranka Garmaz. "Današnje vrijeme postavlja brojne izazove pred obitelji. Prisutna je kultura zgubidanstva, kult šoping centara, religija zdravlja, imperativ svakodnevnog doživljaja, tu je i poslovna neizvjesnost, sve su to utjecaju suvremenog društva koji se negativno odražavaju na obitelj. „Potrebna je stoga misionarska evangelizacija obitelji", rekla je dr. Garmaz. „Obitelj je kontinuirani subjekt pastoralnog djelovanja, a posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na mlade obitelji koje imaju djecu do 9 godina starosti. Njima treba pokloniti vrijeme, čuti njihove potrebe, prilagoditi se situaciji. Vrijeme je njima važnije od prostora", zaključila je dr. Garmaz.
O komplementarnosti i razlikama župne kateheze i školskog vjeronauka govorili su dr. Josip Šimunović i dr. Ružica Razum. Dr. Šimunović je podsjetio kako se župna kateheza kao model poduke u vjeri razvila nakon izbacivanja vjeronauka iz škola nakon 2. svjetskog rata. Nakon demokratskih promjena, nastala je nova situacija u kojoj je zamišljeno da se župna kateheza i školski vjeronauk nadopunjuju. Oni su različiti, ali usko povezani. „Teško je potpuno pojasniti taj odnos, često je opterećen zabludama", rekla je dr. Razum. Pojasnila je kako te zablude nastaju kada se zaboravi na jasno definirane ciljeve kateheze i vjeronauka i kada se pomisli da vjeronauk može zamijeniti župnu katehezu.

Predstojnica Katehetskog ureda Riječke nadbiskupije Ksenija Rukavina Kovačević predstavila je rezultate istraživanja koje je imalo za cilj evaluirati postojeću suradnju triju najvažnijih vjersko-odgojnih čimbenika na području Riječke nadbiskupije, obitelji, škole i Crkve, te potaknuti razvoj suradnje. „Istraživanje je pokazalo da su Crkva i obitelj još uvijek najsnažniji vjersko-odgojni i vrijednosni agensi." Uočena je međutim tendencija, da se po pitanju vjerskog odgoja odgovornost s obitelji prebacuje na Crkvu, pa roditelji smatraju da su svećenici i vjeroučitelji najodgovorniji za prenošenje vjere djeci. „Rezultati istraživanja ukazuju kako je potrebo osnažiti suradnju na dvjema vjersko odgojnim relacijama: Crkva-obitelj i Crkva-škola", zaključila je Rukavina Kovačević.

Dr. Milan Šimunović predstavio je novi profil župne zajednice kao odgovor na izazov prenošenja vjere u promijenjenim okolnostima. „Urušavaju se stare paradigme kršćanske zajednice, ali moramo primijetiti kako se ispod tog urušenog stabla pojavljuju brojne mladice", slikovito je objasnio dr. Šimunović. Manje vjerničke zajednice, timovi u župi, moguće su rješenje pastoralnih problema s kojima se danas svećenici i vjernici suočavaju.
Mr. Anton Peranić, govorio je o ulozi župnika u pastoralu škole, temi koja je prilično nova, no pokazuje se sve nužnija. Na samome kraju seminara vjeroučitelji iz sve četiri biskupije Riječke metropolije predstavili su dobre primjere župne kateheze i okupljanja djece. Ivona Rendulić iznijela je primjer dvije Ogulinske župe, Slavko Vukmanov Šimatov govorio je župnoj katehezi u Rovinju, Mirjana Žužić i Vesna Absvec donijele su primjer s Krka, a bračni par Maja i Boris Barbarić govorili su o radu s djecom i mladima u Rijeci.

-------

Od svećenika Gospićko-senjske biskupije na Seminaru su sudjelovali: preč. Nikola Turkalj i vlč. Mišel Grgurić iz Gospića, vlč. Andrija Kekić iz Sinca i mons. Tomislav Šporčić iz Otočca.

FOTO: Arhiva