ŽUPA PRESVETOG TROJSTVA
Početna
O župi
Otočki dekanat
O nama
Kontakt
Gačanski park
Samostan
Križni put
Vijesti
Župni oglasi
Svečanosti
Svetkovine
Dobročinitelji
DEKANATSKI SASTANAK U LIČKOM LEŠĆU

U župnom domu u Ličkom Lešću u ponedjeljak 3. prosinca održan je redoviti radni sastanak svećenika Otočkoga dekanata. Na početku susreta kolege svećenike pozdravio je otočki župnik i dekan mons. Tomislav Šporčić, napomenuvši da su na sastanku svi svećenici (kako je u tome dekanatu uobičajeno), osim švičkoga župnika Mile Rajkovića, koji je na oporavku u Svećeničkom domu u Rijeci, nakon operacije srca. Nakon molitve Trećega časa iz Časoslova naroda Božjega, domaćin vlč. Ivica Miškulin održao je razmatranje o vrjemenu Došašća, istaknuvši posebno tri dimenzije toga milostnog razdoblja crkvene godine, a to je trostruka duhovna priprema - za Božić, za drugi Gospodinov dolazak te za sadašnje svakodnevno susretanje Gospodina u potrebama bližnjih. Posvijestio je također važnost kršćanskog življenja "kontinuiranog procesa obraćenja" u fenomenu "europske kulture odpadništva čovjeka koji živi kao da Boga nema" – kako je rekao Sv. Ivan Pavao Drugi, pri čemu veoma negativnu ulogu imaju mediji koji šire depresivno ozračje i beznađe a mladima umjesto ideala podmeću idole. Na koncu meditacije vlč. Miškulin je naglasio značenje uloge svećenika u trenutnim okolnostima dramatičnog propadanja našega naroda, zaključivši rečenicom mudroga čovjeka koji je rekao kako se boji "da će svijetu sutra nedostajati svetci, a ne voda ili zrak!"

U raspravi koja je slijedila nakon izlaganja, istaknuta je aktualnost pojedinih fenomena i u Europi i u Hrvatskoj. Naglašena je, često spominjana, mogućnost evangelizacije na sprovodima, gdje se okuplja gotovo najveći broj vjernika, ali i onih koji to nisu. Uz to je problematizirana i tzv. "čuvarina", koja se uz pokojnikov lijes često pretvara u sasvim neprikladno ponašanje sudionika.

Potom je dekan Šporčić održao kratko izlaganje o temi ispovijedi, na temelju iskustvenih misli poznatog pisca Anselma Grüna. U istoimenoj knjizi autor je istaknuo kako su malo koji sakrament ljudi posljednjih desetljeća toliko izbjegavali koliko ispovijed. Tijekom dvadeset i pet godina Grun je obavljao s mladima ispovjedne razgovore te je osjetio koliko su ti razgovori oslobađajući. Autorova je nakana u toj knjizi opisati sakrament pomirenja kao Božju spasonosnu i ozdravljujuću ponudu čovjeku te ljudima našega vrjemena istaknuti bogatstvo kršćanske tradicije ispovijedi Teolog i redovnik (Benediktinac) Grun velikim iskustvom ispovijedanja posebno mladih analizira u svojoj knjizi o sakramentu ispovijedi obred ispoviijedanja od početka do kraja. On iznosi kako već predviđeni obred ispovijedanja prilagođuje pojedinosj osobi, počevši od pozdrava pa dalje. . On vidi kako mnogi dolaze na ispovijed a ne znaju što bi ispovijedili. Nezadovljni su s načinom ispitivanja savjesti. Govoriti o prekršajima određenih zapovijedi izgleda previše površinski i šablonski. Stoga predlaže kao bolje rješenje ispovijedati se pod tri vidika: moj osobni odnos prema Bogu, moj odnos prema samome sebi i moj odnos prema bližnjemu. Mnogi kažu da nemaju bogzna što ispovijedati. Pogotovo nemaju ništa za što bi se trebali pravo kajati. A zapravo se niti ne radi o tome da se ispovijeda samo krivanja. Mnogo je već to da se razmišlja o svome životu i izrazi ga se. A tada sigurno ima područja na kojima baš i nisam zadovoljan sobom. Često nije baš lako razlučiti je li nešto grijeh ili samo slabost, nepažnja, svakodnevna pogreška. Razgovor bi mogao pokazatio što može pomoći.

U svakom slučaju razgovor može pokazati da krivnja nikad nije samo na jednoj strani, za svađu su potrebna bar dvojica kod odnosa pema Bogu može se pitati: Koju ulogu ima Bog u mome životu? Kako započinjem svoj dan, kako ga završavam? Imam li tada neke rituale koji me podsjećaju na Božju prisutnost? Izručujem li sebe ujutro Božjem blagoslovu? Prema odnosu prema sebi mogu se pitati: Kako postupam prema samome sebi? Jesam li iznutra slobodan ili ovisim o ljudima, stvarima, navikama? Odnosim li se pravilno prema svome zdravlju? Koje su moje misli, fantazije? U odnosu prema bližnjemu moguće je zaapočeti s onim odnosima koji me posebno opterećuju: Kako ja sa svoje strane gledam na taj sukob? Zašto mi je tako teško prihvatiti drugoga? Što je osjetljivo mjesto u meni? Kako govorim o drugima? Kod ispovijednog razgovora svećenik može pitati iznova: kako se pokornik osjeća na pojedinim područjima i kako se odnosi prema svojim problemima i prema svojoj krivnji? Ovim pitanjem želim pokornika dovesti do njegove najdublje istine: Gdje je točka na kojoj moj život više nije u redu, na kojoj uskraćujem žiivot koji je Bog meni namjenio? U svakom slučaju dobar ispit savjesti je presudno važan da dobru ispovijed.

U raspravi o ispovijedi naglašeno je da se kod grupnih (božićnih i uskrsnih ispovijedanja ne pričešćuje vjernike bez sv. Mise. Sv. Pričest je dio Sv. Mise dakle čitave Euharistije. Izvan Sv. Mise u načelu pričešćuje se samo bolesnike(Šporčić). Ovoj raspravi T. Šporčić dodaje: Zakonik Kanonskog prava br. 918. u vezi s time kaže: "Veoma se preporučuje da vjernici primaju svetu pričest u samome euharistijskom slavlju, onima pak koji je zbog opravdanog razloga mole neka se podijeli izvan mise, uz obdržavanje bogoslužnih obreda" Kad se zbog nedostatka svećenika ne može služiti misa a svetu pričest dijeli službenik koji dopuštenjem Apostolske stolice ima tu ovlast, treba se držati obreda koj je propisala nadležna vlast" Sv. Kongregacija obreda. "Uputa o štovanju Euharistijskog misterija" br. 33 c.

Nakon toga svećenici su dogovorili raspored ispovijedanja po župama u vrijeme Došašća te neke pojedinosti oko preuzimanja novoga broja godišnjaka Vrilo.

Na koncu je dekan izvijestio o održavanju susreta molitvenih zajednica u Otočcu (na blagdan Bezgrješnoga začeća), na kojem će euharistijsko slavlje predvoditi biskup Zdenko, te je iznio nekoliko organizacijskih detalja slavlja "Fabijanove" u siječnju sljedeće godine. Osim proslave samog blagdana koji će iduće godine biti nedjeljom vaažna je priprema koja će kao i prošlih godina biti čitavi tjedan tj. od 14. do 19. siječnja. Za svaki dan u tjednu posebno su pozvani vjernici koji su u Otočac došli iz susjednih župa, a da im se pridruše bar i oni koji još žive u tim mjestima.

Raspored predbožićnih ispovijedi u Otočkom dekanatu (u svim župama u 17,00 sati):

- ponedjeljak 17.12.: Kompolje (i Brlog), Švica i Sinac, a u 15,00 s.: Ramljane

- utorak 18.12.: Krasno i Kuterevo

- srijeda 19.12.: Križpolje, Jezerane i Stajnica

- četvrtak 20.12.: Prozor i Ličko Lešće

- petak 21.12.: Otočac

- subota 22.12: u 9,00 s.: Otočac (za djecu), u 17,00 s.: Brinje

foto: arhiva

Brojač posjete:
340950
Župa Presvetog Trojstva Otočac © 2016