1. Ante Klarić iz Šibenika, rođen 1981. u Stankovcima i Tomislava Vidaković rođena u Ogulinu, stanuje u Otočcu Ivana Mažuranića 9.

2. Davor Brkljačić iz Gospića, rođen 1980. i Ana Kostelac rođena 1985, stanuje u Prozoru 250A

Vjenčanja iduće subote .

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++

Već je više vaših pitanja koja se odnose na računanje krvnog srodstva, odnosno kako se računaju koljena u kanonskom pravu, i od kojeg koljena je zapreka za vjenčanje. Stoga možemo dati jedan pregledan ali i obuhvatan odgovor na ovakva pitanja.

Pitanje se odnosi na kanonsku ženidbenu zapreku krvnog srodstva.

Treba odmah spomenuti da temelj krvnoga srodstva nije ženidba nego rađanje, bilo ono zakonito ili nezakonito (rađanje iz zakonite i iz nezakonite ženidbe te valjane i nevaljane ženidbe, iz rađanja izvan ženidbe, tj. iz svakog naravnog rađanja). Njegovo se računanje vrši po linijama i stupnjevima. Linija je neprekidni niz osoba koje potječu od zajedničkog korijena. Linija je prava (kad osobe potječu jedna od druge, npr. otac, sin, unuk...) ili pobočna (kad osobe imaju isti korijen, ali ne potječu jedna od druge: braća i sestre, stric i nećakinje, bratići i sestričine...).

Stupanj ili koljeno je mjera za udaljenost osobe od zajedničkog korijena. Zajednički korijen su osobe ili osoba od koje neposredno ili posredno potječu razne krvno srodne osobe. Redovito su to dvije osobe (npr. otac i majka), a krvno srodstvo koje iz njega proizlazi naziva se dvostrano: braća, sestre rođeni od istog oca i iste majke. Naprotiv, ako se zajednički korijen sastoji samo od jedne osobe (oca ili majke, koji su izrodili više djece, muž s nekom drugom ženom, a žena s nekim drugim mužem - u braku ili izvan braka), postoji jednostrano krvno srodstvo (polubraća, polusestre po ocu, po majci).

Krvno se srodstvo u kanonskom pravu računa na sljedeći način:

U pravoj liniji toliko je stupnjeva koliko je rođenja (ili koliko je osoba), pošto se oduzme korijen (krvno je srodstvo između oca i kćeri prvog stupnja, između djeda i unuke drugog stupnja, djeda i praunuke trećeg stupnja, itd.). U pobočnoj liniji toliko je stupnjeva koliko je osoba u objema linijama skupa, pošto se oduzme korijen. Prema tome, krvno je srodstvo između: brata i sestre drugog stupnja; strica i nećakinje trećeg stupnja; strica i nećakinjinog djeteta četvrtog stupnja; bratića i sestričine (djeca braće i sestara) četvrtog stupnja, itd.

Opseg ženidbene zapreke (kanon 1091): U pravoj liniji krvnoga srodstva nevaljana je ženidba među svim precima i potomcima, bilo zakonitim bilo naravnim (ženidba oca i kćeri, djeda i unuke....). U pobočnoj liniji nevaljana je ženidba sve do četvrtog stupnja uključivo. Prema tome, nevaljana je ženidba između brata i sestre, polubrata i polusestre ( drugi stupanj krvnog srodstva), strica i nećakinje (treći stupanj), strica i nećakinjine kćerke (četvrti stupanj), između bratića i sestričine (četvrti stupanj).

Nikada se ne daje oprost od zapreke krvnoga srodstva u pravoj liniji bez obzira na stupanj, ili u drugom stupnju pobočne linije, tj. između brata i sestre (kan. 1078 § 3) jer se radi o ženidbenoj zapreci naravnoga prava. Da bi zapreka u ostalim stupnjevima pobočne loze prestala (treći i četvrti stupanj krvnog srodstva čine crkvenu ženidbenu zapreku, a ne naravnu!), potreban je zakoniti oprost od strane mjerodavne crkvene vlasti.

Jasno, opseg crkvene zapreke što se tiče koljena u pobočnoj lozi, vrlo je ograničen, mogli bismo reći minimalistički. Nije čudno što su ljudi sami od sebe na tom području još osjetljiviji te zbog moralnih, društvenih i genetskih razloga ni ne pomišljaju na sklapanje ženidbe s krvnim rođacima na još višem stupnju.