Danas 04.ožujka, na drugu korizmenu nedjelju središnje euharistijsko slavlje u 11 sati, u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Otočcu predvodio je i propovijedao mons.mr.Tomislav Šporčić generalni vikar biskupije i otočki župnik.

U svojoj homiliji mons.Šporčić je kazao: Bogoslužje II. korizmene nedjelje želi nas bliže dovesti Isusu Kristu njegovoj čovječnosti, ali i njegovom božanstvu.Želi nam otkriti tko je Isus. Evanđelisti su zabilježili kako su apostoli (Petar, Jakov i Ivan) vidjeli Isusove bijele haljine.No, oni su sigurno vidjeli i njegovo preobraženo lice.U Sjevernoj Hrvatskoj blagdan Isusova preobraženja nazivaju Božjim licem.
Obasjano lice i bijele haljine govore o Isusu, o njegovom božanstvu u koje po korizmenom obraćenju želimo uronuti. Ta "bjelina" koju su apostoli vidjeli je posebna, nesvakidašnja."Nijedan ih bjelilac ne bi mogao tako izbijeliti" /Evanđelje/ Ta bjelina je odsjaj Isusova Božanstva i života uskrsnuća - života vječnosti.
Njegovo preobraženje nije odraz zemaljskog ushićenja i zadovoljstva. Preobraženje se događa baš u trenucima krize između njega i učenika, njegove zajednice. Petar ne razumije smisao Isusova poslanja (mk 8,31-33) Na Gori preobraženja bijaše prestrašen - do te mjere da nije znao što bi govorio. Upravo u tim trenucima nerazumijevanja od strane vlastitih učenika doživljava preobraženje. Ti isti učenici ne će ništa razumjeti niti u Maslinskoj gori /vrtu/ .

Preobraženje se događa na brdu. Papa Benedikt XVI. ističe kako moramo uočiti važnost raznih brda u Isusovu životu: "brda kušnje, brda njegova velikog naviještanja, brda molitve, brda preobraženja, brda tjeskobe, brda križa i, napokon, brda Uskrsloga". Na brdima Isus ne bježi od života, niti od povijesti, ne negira tjelesno, svjetsko, materijalno nego im daje drugačije značenje. Tako i u trenutku preobraženja. Sve svoje nosi sa sobom ali se daje preobraziti Očevom prisutnošću. Ta razna brda znak su žrtve koje je potrebno u raznim manjim ili većim iskušenjima svladati i popeti se na njihove vrhunce.
Kako je Isus doživio preobraženje? Govoreći o uspinjanju na Brdo preobraženja sv. Luka ev. ističe kako je Isus krenuo na vrh da bi molio.

U molitvi mu se dogodilo preobraženje Preobraženje je trenutak događaj molitve . Dok razgovara s Ocem Isus biva zaogrnut svjetlom. On sam postaje svjetlo. Otac poziva da slušamo Krista koji je svjetlo. Slušanje Krista po Pismima središte je preobrazbe. I to pismima Staroga Novoga zavjeta Svi su prisutni. Isus, Mojsije i Ilija i Petar , Ivan i Jakov. Slušanje pisma uvodi u molitvu. Slušanje nam omogućuje da budemo s Kristom i po njemu s Ocem. Ono omogućava da upoznamo pravoga Krista, a ne samo Krista naših želja. Ono nam omogućava da razgovaramo s Ocem. Da postanemo bjeliji.
Molitva i slušanje Krista po Pismima uvjet su kršćanskoga apreobraaženja. Upravo nas ovaj stav čini pozornima na zamku brda i iskušenje da stalno ostanemo naa brdu. Potrebno je spustiti se natrag, vratiti se u svakodnevicu. Tako je činio Isus. Nakon iskustva preobrazbe i zajedništva s Ocem, nakon gledanja Očeve slave, silazi s brda kako bi usred nevolja bio svjedokom i navjestiteljem drugačijeg svijeta i drugačijih odnosa. "Učenici moraju s Isusom ponovno sići i uvijek iznova učiti: "Njega slušajte" Ako njega slušamo, znat ćemo kako se spustiti s brda te kako kroz svakodnevni život nositi u sebi svjetlo preobraženja.
Naše haljine života mogu biti bijele i možemo ih ubijeliti samo u Krvi Janjetovoj (usp. Otk 7,14) Budući smo kršteni, povezani smo s Kristovom mukom.

Euharistijsko slavlje animirao je crkveni zbor predvođen prof.Brankom Bernardi za orguljama.