Završila kiparska kolonija GACKA 2012
Ovogodišnja kiparska kolonija GACKA 2012 je krajem proteklog tjedna završila. Subotnja kiša donekle je poremetila planirano okončanje svih radova, ostalo je nešto neispisana teksta na kamenim kubusima, no ništa dramatično – taj posao će se obaviti tijekom sljedeće kolonije, ako ne i ranije.

Ova osma po redu kolonija u kamenu, a treća po redu u okviru projekta Gačanski park hrvatske memorije, imala je osam umjetnika iz zemlje i svijeta, a nastavila je započeti naum da se svake godine umjetnički obradi po osam kubusa, kao dio vanjskog inventara pri uređenju okoliša crkve Presvetoga Trojstva u Otočcu i pripadajućeg mu parka. Zahvaljujući Šimi Vidulinu, voditelju svih dosadašnjih kiparskih kolonija u Otočcu, kolonija je zadržala međunarodni karakter, polovica umjetnika su bili stranci. Tako je po drugi put u koloniji sudjelovalo Carlos Roberto Monge Sanchez, kipar iz Meksika. Također je zbog vrsnoće svog umjetničkog nadahnuća već drugu godinu za redom sudjelovao Gabriele Gottoli iz Italije, dok su im se po prvi put pridružili Amancio Gonzales iz Španjolske i Saša Stanišić iz Crne Gore. Od domaćih umjetnika u projektu Gačanski park hrvatske memorije po prvi put sudjelovala je kiparica Jelena Šimunić iz Zagreba i Ljubo de Karina iz Brseča, no ovaj umjetnik je već ranije sudjelovao u jednoj otočkoj koloniji. Kao stalni gosti sudjelovali su Marčelo Starčić iz Kanfanara i Janko Mošnja iz Pule.

Osam umjetničkih obrada obuhvatilo je vrijeme od jednog stoljeća, od polovice 19. pa do polovice 20. stoljeća. Gabriele Gottoli je doduše odradio dug iz ranijeg perioda, uprizorio je mladoga Frana Krstu Frankopana koji je s Petrom Zrinskim okončano Bitku kod Jurjevih stijena hrvatskom pobjedom. Carlos Monge Sanchez dao je lik „oca kraja“, kako su ga Otočaneri iz zahvalnosti nazivali generala Nikolu Maštrovića, rodom Makaranina i zapovjednika Otočke pukovnije. Saša Stanišić izradio je lik velikog hrvatskog slikara Nikole Mašića, rođenog Gačanina i Otočanina. Janko Mošnja ovjekovječio je lik Stjepana Sarkotića von Lovćen, generala rođenog u Sincu, koji je u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije bio vodeća vojna osoba, koja u svom životopisu broji da je bio guverner Beograda i posljednji zemaljski poglavar Bosne i Hercegovine (danas BiH ima neke druge poglavare stranih imena). Ljubo de Karina izradio je lik akademika prof. dr. Vladimira Varićaka, rođenog Švičanina, u svoje vrijeme vodećeg matematičara i fizičara u Hrvatskoj, koji je vodio korespondenciju s vodećim umovima Europe, poput Einsteina na primjer. Jelena Šimunić je isklesala lik najveće gačanske glumice Jucci Kellerman – Julke, rođene Švičanke, koja je postigla svjetsku karijeru kao filmska glumica. Amancio Gonzales ovjekovječio je Alfonsa Dalmu, odnosno Stjepana Tomičića, rođenog Otočanina koji je bio prisiljen krajem Drugog svjetskog rata napustiti zemlju i u Austriji ostvariti najviše domete novinarske karijere. A Marčelo Starčević je dao lik Karla Mirtha, najpoznatijeg hrvatskog publiciste 20. stoljeća u iseljeništvu, još uvijek živućeg Otočanina.

Zanimljivo je da kiparske kolonije u projektu Gačanski park hrvatske memorije dale po prvi puta lik neke povijesne značajne osobe, kako za regiju Gacku i Otočac, tako i za samu Hrvatsku. Svi ovogodišnji likovi su u formi skulpture po prvi put uobličeni, osim Frankopana. A ako se uzmu protekle dvije kolonije, svi likovi su po prvi puta uopće uprizoreni, poput; kneza Borne, Dujma II. Krčkog, Leonarda de Gecka, Žigmunda Frankopna, Urbana z Otočca, otočkog biskupa Vicencija de Andreisa, Josipa pl. Vukasovića, da se ne nabrajaju svi ostali, čim su autori sebi priskrbili ekskluzivnost da su bili prvi koji su uopće umjetnički i likovno uobličili lik tih osoba, odnosno da su po prvi puta u kiparskoj formi realizirali neki od likova.

Kako se očekuje, Gačanski park hrvatske memorije Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, kao organizator svih dosadašnjih otočkih kiparskih kolonija, kani okončati sljedeće godine. A samo postavljanje skulptura po projektu tvrtke Arbi d.o.o. iz Zagreba, kojoj je povjereno projektiranje uređenja crkvenog okoliša i parka, predviđa se 2014. godine.(M.K.)
Brojač posjete:
103021
Župa Presvetog Trojstva Otočac © 2016