ŽUPA PRESVETOG TROJSTVA
Početna
O župi
Otočki dekanat
O nama
Kontakt
Gačanski park
Samostan
Križni put
Vijesti
Župni oglasi
Svečanosti
Svetkovine
Dobročinitelji
Predstavljen Zbornik Gacka u srednjem vijeku
Zbornik Gacka u srednjem vijeku ( Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u GPOU u Otočcu 5.-6. ožujka 2010.), predstavljen sinoć u maloj dvorani Gackog pučkog otvorenog učilišta u povodu Dana grada Otočca, uredili su prof.dr. Željko Holjevac i doc.dr.sc. Hrvoje Gračanin, recenzirali dr. Ivan Botica i dr. Borislav Grgin, a objavio Područni centar Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Gospiću.

Nakon uvodne pozdravne riječi otočkog gradonačelnika Marija Barkovića, govorili su urednik knjige prof.dr. Željko Holjevac, recenzent dr. Ivan Botica, nakladnik prof. dr. Vlado Šakić i mons.dr. Mile Bogović, čiji tekst o knezu Gačana i Mikuli u Otočcu otvara zbornik. Moderatorica predstavljanja bila je Jadranka Prša.

Željko Holjevac je podsjetio da je zbornik rezultat znastvenog skupa održanog u Otočcu prije 3 godine u povodu 550 godina od osnutka Otočke biskupije i znanstvenog angažmana ljudi iz više različitih institucija te je opširno poimence zahvalio svima koji su zaslužni da je zbornik objavljen.

Tematika srednjovjekovnog razdoblja povijesti Gacke i Otočca nije važna samo za lokalnu povijest, nego i za razumijevanje ukupne hrvatske povijesti srednjega vijeka. Posebno se to odnosi na teme kao što su Gačani i knez Borna, Otočac na Bašćanskoj ploči, krčki knezovi Frankapani, glagoljica u Gackoj. Srednjovjekovna Otočka biskupija bila je svojevrsna kruna razvoja Gacke, prije nego što je Gacka postala dijelom vojničkog predziđa koje je obranilo „ostatke ostataka“ hrvatskih zemalja od osmanske ugroze. Zadaća protuturskog vojnog predziđa dugoročno je sputala lokalne razvojne mogućnosti i poduzetničke inicijative, posljedice čega Gačani osjećaju i danas.

Recenzent zbornika dr. Ivan Botica sa Staroslavenskog instituta u Zagrebu naglasio je da se radi o vrijednom i zanimljivo ispisanom, lijepo i pomnjivo uređenom te znanstveno i stručno obrazloženom djelu sa 16 znanstveno i stručno kategoriziranih radova koji se više ili manje tiču gackog kraja, njegovih ljudi i svojine u srednjem vijeku. U zborniku je zastupljeno 19 autora različitoga stručnog profila i znanstvenog usmjerenja, koji su poslali svoje radove iz Gospića, Senja, Zadra, Zagreba, Kopenhagena i Otočca kako bi svekoliku javnost upoznali s nepoznatim i manje poznatim činjenicama o srednjovjekovnoj Gackoj i Otočcu. Vrlo nadahnuto iznio je i neka zapažanja o gackom kraju, tako dobro sročena da bismo ih trebali citirati u mnogim budućim prilikama.

- Otočac je središte brdsko-dolinskoga prostora između Male Kapele i Velebita neprekidno od srednjega vijeka do danas. Prva povijesna sinteza o ovome kraju, knjiga Gackom kroz povijest Željka Holjevca, ispisana prije 4 godine u Zagrebu, i ovaj zbornik neka budu izraz moga poštovanja prema ovome gradu i njegovu nadahnjujućem kraju koji je svojedobno umalo postao i biskupsko središte gorske Hrvatske, za što se osobno zalagao šibenski biskup blage uspomene Srećko Badurina. U gackom se kraju mirisi srednjovjekovlja osjećaju i danas. To je hrvatski kraj koji nikada u potpunosti nije pokrila turska noga, dapače, to je kraj u kojem se za krbavsku tragediju svoga naroda gotovo istovjetno revanširao Petar Zrinski kod Jurjevih stijena nedaleko Otočca. To je čakavski kraj koji je unatoč rano novovjekovnom doseljenju štokavaca sačuvao svoju jezičnu izvornost. To je lički kraj koji je unatoč vojnokrajiškom mentalitetu sačuvao svoje glagoljaško i frankapansko podrijetlo, zahvaljujući živoj i neprekinutoj vezi sa senjskom crkvom. Možda je upravo srednjovjekovni supstrat djelovao smirujuće na Gacku, koja je za razliku od drugih vojnokrajiških krajeva imala minimalan broj vojnokrajiških buna u povijesti. Možda joj je pogodovao i u najbržem prihvaćanju civilizacijskih dostignuća u odnosu na ostalu Liku. Otočac je prvi poprimio konture urbanoga središta u Lici. Gacko se stanovništvo prvo počelo organizirano opismenjavati u Lici, Otočac je bio grad s ranom telegrafskom vezom, s gotovo prvim dobrovoljnim vatrogasnim društvom u Hrvatskoj, s prilično ranim meteorološkim mjerenjima, sa stoljetnim postojanjem bolnice, ljekarne, štedionice i, konačno, s prvom ličkom pivovarom koja je proradila godinu dana prije početka proizvodnje ožujskoga piva u Zagrebu, rekao je dr. Botica.

Predstavio je sažeto, ali temeljito, tematske cjeline koje čine zbornik. Prva cjelina okuplja radove o knezu Borni i Guduscanima/Gačanima, u drugoj se arheolozi osvrću na pokretni srednjovjekovni arheološki materijal s prostora između Male Kapele i Velebita, u trećoj su cjelini dva povijesna pregleda srednjovjekovne Gacke, četvrta cjelina govori o Otočkoj biskupiji, peta o glagoljaškoj baštini srednjovjekovne Gacke, a zbornik završava radom Milana Kranjčevića u kojem je podastro sve horonime, toponime i hidronime Gacke koje je pronašao u povijesnim vrelima i u slavenskom svijetu.

Također je dr. Botica naglasio da Lika može biti ponosna na rad Područnog ureda Insituta Ivo Pilar u Gospiću, na Holjevca i njegove suradnike jer je o Lici do prije jednog desetljeća bilo svega desetak specijaliziranih monografija, da bi se u zadnje vrijeme zbog povoljnih društvenih i političkih odnosa prema humanističkim znanostima sveobuhvatno intenzivirala razna istraživanja.

- U Područnom uredu u Gospiću postavljeni su zdravi temelji da se u dogledno vrijeme poboljša znanstvena, kulturna, i u konačnici, turistička slika o Lici. Nadam se da će i državna politika o tome ubuduće voditi računa jer smo mala i malobrojna zemlja s dugotrajnim identitetom i bogatom baštinom, a u svemu tome korak je naprijed i Gacka u srednjem vijeku, zaključio je dr. Botica.

U svome izlaganju dr. Mile Bogović također je pohvalio djelovanje Insituta Ivo Pilar i samoga Holjevca, kao vrsnog stručnjaka i čovjeka ovoga kraja.

- Mnogo puta sam imao priliku razgovarati s ljudima zašto su u povijesnim istraživanjima zanemarene Lika, Gacka i Krbava, i došli smo do zaključka da nije bilo nekoga čovjeka odavde koji bi taj problem razumio, koji bi nastojao organizirati i govoriti o tome na raznim skupovima, na raznim mjestima, u institucijama. U novije vrijeme dobili smo u Zagrebu na mjestima gdje se istražuje povijest jednu osobu, to je Željko Holjevac, i može se reći da je njegov ulazak u ove prostore, na ovo povijesno područje, već pokazao mnogo plodova, na čemu mu zahvaljujem u ime Biskupije i cijeloga kraja, rekao je dr. Bogović naglasivši i da se bez podrške ravnatelja Insituta Ivo Pilar ne bi moglo učiniti puno toga, a ovako su postavljeni temelji za buduće veće poteze. Posebno se osvrnuo na činjenicu da se nakon ove knjige neće moći plasirati pogrešne i krive povijesne činjenice o gackom kraju.

- Sada doista možemo reći da se mogu bolje rješavati ona ključna pitanja o knezu Borni, je li on prvi hrvatski knez, jesu li Guduscani kojima je bio na čelu ovdje u Gackoj ili negdje drugdje. Pogledao sam cijelu knjigu i mogu reći da teorija koju ste slušali u onoj emisiji Hrvatski kraljevi nije dobila podršku, da nije Borna bio iz Bribira pokraj rijeke Guduče u šibenskom zaleđu. Borna je bio ovdje knez Gacke i Gačani su živjeli ovdje gdje se mi sada nalazimo, ustvrdio je dr. Bogović.

Ravnatelj Insituta Ivo Pilar prof.dr. Vlado Šakić prisjetio se svoga zadnjeg boravka u Otočcu, bilo je to neposredno nakon ratnih zbivanja prilikom predstavljanja izdanja Instituta, zbornika Rat protiv Hrvatske.

- Naše će prisustvo sada biti trajnije i u Otočcu, u Gospiću smo već imali nekoliko skupova, dužni smo i Senju, tamo ćemo utemeljiti također jedan područni centar i tako proširiti našu znanstvenu djelatnost po cijeloj županiji i biskupiji. Pri kraju je i znanstvena monografija o Gospiću, rezultat našeg dogovora s Gradom Gospićem koji nam je zauzvrat besplatno ustupio prostor za rad Područnog ureda Insituta Ivo Pilar, rekao je između ostalog dr. Šakić.

Tako je naizgled ne pretjerano bitan događaj za život gackog čovjeka - predstavljanje jednog znanstvenog zbornika, zapravo prevažan događaj za opstanak gackih ljudi na ovim prostorima, ne samo zato što je time Otočac definitivno umrežen u znanstvenu ekumenu Hrvatske, nego još više zato što doprinosi jačanju gackog duha, toliko potrebnog u izazovima življenja danas, a još više sutra.

M.K.G.
Brojač posjete:
313343
Župa Presvetog Trojstva Otočac © 2016