ŽUPA PRESVETOG TROJSTVA
Početna
O župi
Otočki dekanat
O nama
Kontakt
Gačanski park
Samostan
Križni put
Vijesti
Župni oglasi
Svečanosti
Svetkovine
Replika Baščanske ploče u Gradu Otočcu

Danas 16. svibnja 2013. godine u Gackom pučkom otvorenom učilištu u Otočcu nazočili smo otkrivanju replike temeljnog kamena hrvatske pismenosti i kulture, tog rodnog lista hrvatske književnosti, dragog kamena hrvatskog jezika na kojem je natpis od kojeg polazi svako istraživanje hrvatskog jezika i književnosti, ploče datirane u neko davno doba u kojem je još sve bilo hrvatsko: i ime i jezik i zemlja i duhovnost, i kralj Dmitar Zvonimir, čija jedna darovnica na njoj osta ovjekovječena pa je, između ostalog, ona i najstariji u kamenu pisani pravni dokument na tlu Hrvatske.

----------


U zadnjem, 13. retku najpoznatijega i prvoga hrvatskoga epigrafskog spomenika iz 1100. godine, u pravnom smislu darovnice - Bašćanske ploče - piše kako je u vrijeme njena nastanka vladao knez Kosmat, a u jedinstvu su bili sv. Lucija na Krku i Mikula (Nikola) u Otočcu (vъ tъ dni mikula vъ otočъci [sъ s]vetuju luciju vъ edino).

Ta prevažna povijesna činjenica i prvo spominjanje imena Otočca valorizirano je na pravilan način tek današnjim svečanim otkrivanjem odljevka originalne Bašćanske ploče, danas čuvane u atriju HAZU-a u Zagrebu. Odljev ploče postavljen je na zid u holu Muzeja Gacke u sklopu Gackog pučkog otvorenog učilišta i turističkim posjetiteljima Muzeja neće se više napamet pričati priča o davnoj benediktinskoj vezi Otočca i Baške.

Tu je vezu u posljednje vrijeme naročito popularizirao za širu javnost gospićko-senjski biskup mons.dr. Mile Bogović, pa je njemu i pripala čast da otkrije odljev Bašćanske ploče, zajedno s otočkim gradonačelnikom Marijem Barkovićem, čijim je zalaganjem u suradnji s Gackim učilištem i Katedrom Čakavskog sabora pokrajine Gacke, replika ploče i stigla do Otočca. Pred pažljivim, uglavnom vrlo mladim slušačima, biskup Bogović ponovio je svoju izvanrednu argumentaciju o vezi benediktinaca na Krku i u Otočcu. Bogovićevo tumačenje dokazuje da je pretpostavka kako je sv. Mikula (Nikola), samostan koji se prema pisanim tragovima nalazio negdje na području današnjega Otočca, a porušen je svojedobno da ga Turci ne zauzmu, najprihvatljivija te da se upravo on spominje na Bašćanskoj ploči.

O značaju samog čina govorila je ravnateljica Gackog učilišta prof. Nada Avsec, a o književnim aspektima Bašćanske ploče kustosica Jadranka Prša. Otočki gradonačelnik podsjetio je na razvijanje i realizaciju ideje akademika Petra Strčića koji je, sudjelujući na znanstveno-povijesnom skupu u Otočcu prije 3 godine, sugerirao da se odljev Bašćanske ploča mora naći i u Otočcu. Upućeno je pismo namjere u HAZU i ploča je sada tu.

- Vjerujemo da se na lokalitetu staroga grada Otočca, čije je arheološko istraživanje započelo prošle godine, negdje kriju temelji samostana sv. Mikule s Bašćanske ploče, rekao je gradonačelnik Barković.
Brojač posjete:
22629
Župa Presvetog Trojstva Otočac © 2016