Udbina, (IKA) - Dan hrvatskih mučenika svečano je proslavljen u subotu, 31. kolovoza na Udbini. Središnje euharistijsko slavlje predvodio je glavni tajnik Biskupske sinode nadbiskup Nikola Eterović u zajedništvo s predsjednikom HBK zadarskim nadbiskupom Želimirom Puljićem, riječkim nadbiskupom Ivanom Devčićem, splitsko-makarskim nadbiskupom Marinom Barišićem, vojnim biskupom Jurjom Jezerincem, krčkim biskupom Valterom Županom, domaćim gospićko-senjskim biskupom Mijom Bogovićem, šibenskim biskupom Antom Ivasom, sisačkim biskupom Vladom Košićem, križevačkim vladikom Nikolom Kekićem, bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom, pulsko-porečkim biskupom Draženom Kutlešom i biskupom u miru Ivanom Milovanom, te provincijalama fra Joškom Kođomanom, OFM i don Pejom Orkićem, SDB.
Na početku mise riječ pozdrava uputio je domaći biskup Bogović koji je podsjetio na ozračje ovoga slavlja koje se održava u godini proslave 1700 godina Milanskog edikta, 520 godina od Krbavske bitke i 10 godina od blagoslova kamena temeljca za Crkvu hrvatskih mučenika, kao i u godini novoga hrvatskog blaženika Miroslava Bulešića.
Kristu pripada pobjeda i u tome znaku je treba tražiti i o njoj govoriti. Tim govorom govorili su mučenici, a Konstantin je velik zato što je taj govor Crkve čuo i razumio. Taj govor je prisutan u Crkvi kroz sve vjekove ali ga ne čuje i ne razumije svaki na jednaki način. Bulešić je taj govor dobro razumio i proveo ga do svoga križa, pobjedničkoga, rekao je biskup Bogović, te ponovio inicijativu izgradnje svehrvatskog groba na Udbini. Pojasnio je kako sve žrtve, pa i one koje su pale od hrvatske katoličke ruke zaslužuju poštovanje bez obzira na vjeru i naciju.
Homiliju nadbiskup Eterović započeo je riječima „Okupili smo se danas oko Crkve hrvatskih mučenika kako bi zahvalili Bogu za dar života, osobnoga i narodnoga kojim nas je u svojoj vječnoj ljubavi obdario, dar koji uskrsli Gospodin udjeljuje i svim vjernim mrtvim, posebno mučenicima. Samo isus krist ima riječi života vjernoga. Samo nas on vodi milošću Duha Svetoga k Bogu Ocu, izvoru svega što postoji. Ono što vrijedi za svakog pojedinačno primjenjuje se i na zajednicu vjernika koja je neophodna za vjerski život svakog kršćanina. Odnos osobe i zajednice je u naravi čovjeka kojega je Bog stvorio na svoju sliku i priliku".
Usredotočujući homiliju na četiri točke, propovjednik se najprije osvrnuo na okvir ovoga molitvenog okupljanja. U tom kontekstu podsjećajući na obljetnicu Milanskoga edikta, istaknuo je, kako je u Isusovom križu znaku poniženja i smrti car Konstantin milošću Božjom otkrio simbol pobjede i života, preobrazbe koja je nastala Gospodinovim uskrsnućem. Spomenuo je i 520 obljetnicu krbavske bitke, koja nas povezuje i s drugim bitkama, pobjedama i porazima u koje su ugrađeni brojni ljudski životi, ne samo Hrvata nego i drugih naroda.
U drugoj točki propovjednik se usredotočio na značenje križa, te istaknuo kako Isus uvjetuje dar života putem križa. Također je podsjetio kako i papa Franjo često naglašava važnost križa za kršćane, jer bez križa nema istinskog kršćanstva, jer bez križa nema ni Isusa Krista.
Isus je pozvao svoje prijatelje da uzmu svoj križ i da ga slijede. Oni koji su prigrlili Kristov križ i koji ga slijede na životnom putu jesu njegovi svjedoci. Svaki je vjernik pozvan biti svjedok, mučenik pojasnio je nadbiskup Eterović prema grčkom korijenu riječi, te naglasio kako su mučenici vjernici koju su na poseban način posvjedočili vjeru kršćanskim životom, koji su prolili krv ostavši vjerni Isusu i njegovoj Crkvi. Oni su povjerovali Božjoj ljubavi. U tom kontekstu je nadbiskup Eterović u trećoj točki poseban naglasak stavio na mučeništvo u hrvatskim krajevima. Istaknuo je da je i prvi hrvatski kanonizirani svetac mučenik sv. Nikola Tavelić iz doba sukoba kršćana i islama, a sv. Marko Križevčanin svjedok je vjernosti Kristu u doba sukoba s protestantima. No, i naša novija povijest također poznaje mučenike čiji je hrvatska svjedočanstvo Crkva službeno priznala. U prvom redu to je kardinal bl. Alojzije Stepinac, a njemu će se uskoro pridružiti i vlč. Miroslav Bulešić, rekao je nadbiskup Eterović, te podsjetio na poziv bl. pape Ivana Pavla II. da se popišu mučenici. U tom kontekstu je upozorio, kako je taj poziv aktualan i u Hrvatskoj i u BiH, te pozvao na zahtjevnu zadaću u popisivanju posebice laika, žrtava totalitarnih sistema kako bi se i među njima pronašli kandidati za proces proglašenja blaženim.
Na kraju podsjećajući na aktualnost mučeništva danas, nadbiskup Eterović je uputio na riječi pape Franje, ali i upozorio na podatak prema kojemu svake godine 100.000 osoba izgubi život zbog kršćanske vjere. Taj zastrašujući podatak pokazuje da su kršćani danas u svijetu najnezaštićeniji od svih vjerskih zajednica. On ukazuje ne samo na nepoštivanje, nego i na grubo kršenje vjerske slobode i nakon 1700 godina od proglašenja Milanskog edikta. K tomu ta nam brojka poručuje da su mučenici u punom smislu među nama. To moramo cijeniti posebno kao nadahnuće za naš autentični kršćanski život, rekao je nadbiskup Eterović, te podsjetio i na one svakodnevno mučeništvo tj. u službi obitelji, bližnjima, kao i oni koji se bore za istinu i pravdu u često veoma složenim društvenim i političkim okolnostima. Takvi ljudi koji se bore za istinu i pravdu nisu daleko od Božjega kraljevstva. Oni su prvi pouzdani saveznici kršćana u borbi za obranu ljudskoga i narodnoga dostojanstva, te za promicanje općega dobra i svih ljudskih vrijednosti, posvjedočio je nadbiskup. Po zagovoru BDM, kraljice mučenika molimo također Gospodina da nam svima udijeli snagu svakodnevnoga mučeništva, a u posebnim trenucima i odvažnost javno braniti ugrožena Božja i ljudska prava, rekao je na kraju homilije nadbiskup Eterović.
Na kraju mise porečki i pulski biskup Kutleša pozvao je vjernike na čin beatifikacije sluge Božjega Miroslava Bulešića u pulsku Arenu, a nadbiskup Eterović je prije blagoslova vjernicima prenio Papine pozdrave i njegov apostolski blagoslov.
Misno slavlje pjevanjem su uveličali udruženi zborovi Gospičko-senjske biskupije pod ravnanjem Ivana Prpića Špika i orguljsku pratnju mladomisnika Josipa Šimatovića.
Slavlju su uz mnogobrojne hodočasnike nazočili i hrvatski branitelji koji su pješke hodočastili od Gvozdanskog.