ZAGREB - U prostorijama Hrvatske biskupske konferencije održana je 28. listopada, pod predsjedanjem gospićko-senjskog biskupa Mile Bogovića, sjednica Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij. Na početku je Predsjednik upoznao članove s aktivnostima nakon prošle sjednice, istaknuvši posebno da rad Komisije i njezine projekte podupiru obje biskupske konferencije. Glavne točke sjednice bile su popis katoličkih žrtava u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini u Drugom svjetskom ratu i poraću, zatim znanstveni skup: Mučeništvo i mučenički tragovi u hrvatskoj prošlosti.

Popis će usmjeravati i koordinirati Središnji odbor zajedno s tehničkom službom, a u svaka nad/biskupija imat će svoje povjerenstvo. Uz Predsjednika Komisije i Glavnog tajnika HBK, u Središnji odbor ušli su Jure Krišto, Josip Jurčević i Stjepan Razum. Postojeće baze podataka i druge žrtvoslove nacionalne razine Središnji odbor će rasporediti po nad/biskupijama, a povjerenstva će postojeće podatke raspoređivati po župama.
Da bi se što bolje dignulo na razinu pamćenja ono što je dugo gurano u zaborav i da bi se narod oslobodio što više straha da se o komunističkim zločinima uopće usudi govoriti, na cijelom području obiju Konferencija uz predstavljanje Zbornika o žrtvama i mučenicima iz doba komunističke vladavine (objavljeni radovi prošlogodišnjeg znanstvenog skupa), predstavljat će se i projekt popisa kao i lokalni žrtvoslovi. To treba učiniti u svakom nad/biskupijskom središtu, a po mogućnosti i u svim većim nad/biskupijskim središtima.

Kada se dosegne određena brojnost upisa i postigne relativna njihova točnost, cijeli projekt bit će dostupan svima na portalu Hrvatski martirologij kako bi svatko mogao provjeriti cjelovitost i točnost unesenih podataka te dati svoje ispravke i dopune. Pri tome treba istaknuti da neće svatko moći izravno unositi svoje ispravke i dopune nego preko Nad/biskupijskog povjerenstva ili preko Središnjeg odbora (tehničke službe). Prema formularima Saborske komisije za žrtve rata (1991.-1999.), čija se baz koristi, bit će popisani oni koji još nisu ni u bazi podataka ni u poznatim žrtvoslovima. U te formulare unesene su kategorije biskupija i župa, jer su to temeljni kriteriji po kojima se razvrstavaju žrtve.

Ovome treba dodati da su poslije sjednice komisije nad/biskupijski povjerenici za popis dobili usmene i pisane upute o načinu korištenja baze podataka i o unosu novih podataka. Zašto je potreban popis, protumačio im je predsjednik Komisije, a tehničke je upute priredio i tumačio Toni Rodinis, voditelj Tehničke službe pri Središnjem odboru.

Druga glavna točka sjednice bila je znanstveni skup za ožujak iduće godine na temu: Mučeništvo i mučenički tragovi kroz hrvatsku prošlost. U pripremi toga skupa sudjeluju i visoka teološka učilišta. Pokazalo se da je to novi način promišljanja naše povijesti i da su izvori i literatura o tome veoma siromašni. Do sada je bilo uvriježeno mišljenje da su mučenička vremena bila za Dioklecijana, za vrijeme turskih napada i u vrijeme komunističke vladavine. Međutim, „mučenička nit" provlači se od početaka kršćanstva na našem području pa do danas. Zato će to biti pionirski rad koji će otvoriti novi način prosuđivanja naše povijesti koju će pod tim vidom trebati u cijelosti premisliti. U tom radu kao i u radu na istraživanju žrtava dvadesetog stoljeća istaknuta je potreba tijesne veze između Komisije i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Već je pokrenuta inicijativa da se pri tom Sveučilištu osnuje istraživački centar za mučenike i žrtve 20. stoljeća na našem prostoru. U tom smislu je govorio i rektor Sveučilišta dr. Željko Tanjić na prošlom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije.

Primijećeno je da se projekti toga tipa sve slabije sufinanciraju iz državnih sredstava, pače da se financiraju takvi projekti koji i dalje stavljaju naglasak na zločinima nepartizanske strane, što je bila vlastitost historiografije prije 1990. godine. Kao da se „kotač povijesti" želi okrenuti natrag. U tom smislu su članovi Komisije protumačili i predsjednikovu obavijest da je Sincu kraj Otočca otvoreno bagerima jedno grobište iz 1946. godine i da su bez prisutnosti javnosti ostaci žrtava zajedno sa zemljom utovareni na kamione i odvezeni do otočkog groblja, bez jasnog tumačenja što će s tim kostima konačno biti. U tim kamionima su, naime, odvezene kosti uže rodbine mještana iz Sinca i okolice. Bilo je i mišljenja da ovo otvaranje grobišta partizanskih zločina najava veće takve akcije u Lici i Hrvatskoj, što bi svi pozdravili.

Na sjednici Komisije za hrvatski martirologij dogovoreni su i zadaci pojedinih članova Komisije.

IKA